A A A
Nedjelja, 15 Prosinac 2019
Promjena je dosla u Ameriku! PDF Ispis E-mail
Autor FENA   
Srijeda, 05 Studeni 2008 00:25

BARAK OBAMA, postao 44-ti Presjednik Sjedinjenih Americkih Drzava.


"Ako tamo negdje vani postoji još neko ko sumnja da je Amerika mjesto u kojem su sve stvari moguće, neko ko se još pita da li je danas san naših utemeljitelja još živ, ko još uvijek dovodi u pitanje snagu naše demokratije - ova je večer vaš odgovor", prve su riječi koje je u svom pobjedničkom govoru u Chicagu pred 125,000 u srijedu rano ujutro izgovorio novoizabrani američki predsjednik Barack Obama.

Svjetske agencije izdvajaju i sljedeće citate:
- "U trenutku dok večeras slavimo, znamo da su izazovi koje nosi sutrašnji dan najveći u našim životima - dva rata, planet u nevolji, najgora finansijska kriza ovog stoljeća."
- "Put ispred nas bit će dug, naš uspon strm. Do cilja možda nećemo stići u jednoj godini ili čak u jednom madatu ali Amerika će, u to nisam nikad vjerovao više nego večeras, tamo stići. Obećavam vam, kao narod stići ćemo tamo."
- "U ovoj zemlji uzdižemo se ili padamo kao jedna nacija, kao jedan narod."
- "Trebamo tražiti nove izvore energije i stvarati nova radna mjesta, graditi nove škole i suočiti se s prijetnjama, i za nas - da vodimo, obnovimo saveze."
- "Uvijek ću vam iskreno govoriti o izazovima pred nama."
- "Promjena je stigla u Ameriku."
- "Onima kojima su mnogi tako dugo govorili da budu cinični, preplašeni i da sumnjaju u ono što možemo ostvariti - neka udruže ruke na luku povijesti i saviju ga još jednom prema nadi boljeg sutra."

Pobornicima njegova protivnika Johna McCaina: "Trebam vašu pomoć, bit ću i vaš predsjednik."

(Svevijesti.ba/Fena) 

Izvor izbornih rezultata: CNN

 
Amerika izabrala 44. predsjednika
BARAK HUSSEIN OBAMA NOVI PREDSJEDNIK AMERIKE
Autor: Bnet Press
Objavljeno: 04. November 2008. 22:11:24

Predsjedik Barack Obama (AP)


Pobjednički govor novoizabranog predsjednika Amerike
Prema projekcijama svjetskih medija, Barak Hussein Obama pobjedio je na izborima za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. John McCain čestitao je Obami na pobjedi.

Prema CNN-ovoj projekciji, Obama je osvojio 338 elektorskih glasova, a Mekejn 155. Obama vodi i u ukupnom broju glasova sa 51 odsto, odnosno 46.511.338 glasova, dok McCain ima 48 odsto, odnosno 43.194.491 glasova, prenosi CNN. U govoru u Feniksu, John McCain rekao je da je čestitao Obami i da prihvata krivicu za poraz.

On je, pred brojnim pristalicama u Feniksu, od kojih su neki u nevjerici prihvatili ovu vijest, zahvalio i potpredsjedničkom kandidatu Sari Palin na podršci koju mu je pružila.

McCain je pozvao svoje pristalice da zajedno učine sve da izvuku zemlju iz krize u kojoj se našla.

"Ne znam šta smo još mogli učiniti da dobijemo ove izbore. Senator Obama, novi predsjednik, vodiće našu zemlju u naredne četiri godine. On će biti i moj predsjednik", rekao je McCain.

A, novoizabrani američki predsjednik Barak Obama pozvao je svog republikanskog rivala na izborima John McCain da mu pomogne u vođenju zemlje, javlja AP.

Prema Gibsovim riječima, Obama se zahvalio McCain i odao mu priznanje na dostojanstvu ispoljenom u predizbornoj kampanji, kao i cijelom životu.

Gibs je izjavio da je Obama rekao McCain: "Potrebna mi je vaša pomoć, vi ste lider u tako mnogo važnih pitanja".

Američki potpredsjednik Joe Biden stručnjak za vanjske poslove
Joe Biden, poznat po iskrenome, ponekad nesmotrenom govoru, postat će potpredsjednik Baracka Obame, a svojim dugim iskustvom jamstvo je mladom predsjedniku u domenu diplomatije, kao i njegov ambasador za bijelu radničku klasu.
Foto: APŠezdesetšestogodišnji Joe Biden je krajem augusta izabran za demokratskog kandidata kojeg su protivnici optuživali za nedostatak međunarodnog iskustva. Pronađeno je rješenje: izabrao je Joea Bidena koji je predsjedao moćnim Odborom za vanjske poslove američkog Senata, javlja Fena.

Prirodno opušten kad se obraća javnosti, on voli da se predstavlja kao "čovjek iz naroda", što je adut za Baracka Obamu kojem se predbacuje da je intelektualac. Joe Biden bi naslijedio Baracka Obamu u slučaju da ovaj umre ili podnese ostavku.

Budući potpredsjednik je rođen u Scrantonu, u Pensilvaniji, u katoličkoj porodici irskog porijekla. Njegova porodica je doselila u Delaware kad je Joe imao deset godina. Prvi je u porodici s univerzitetskom diplomom.

Joseph Robinette Biden Jr. izabran je prvi put za senatora Delawarea 1972. godine u 29. godini. Početak njegove političke karijere obilježila je drama. Malo poslije njegovog izbora, njegova supruga i 13-godišnja kćerka su poginule u saobraćajnoj nesreći. Strašnu nesreću su preživjela dva sina.

Stariji, 39-godišnji Beau (Bo) danas je ministar pravde u Delawareu. Kapetan je u jednoj jedinici nacionalne garde i treba da ide u Irak. Njegov drugi sin 38-godišnji Hunter je advokat u Washingtonu.

"Kada razmišljam o svojoj karijeri političara, posebno sam ponosan na posao koji sam obavio kako bi se okončao genocid na Balkanu i kako bi se usvojio zakon protiv nasilja nad ženama", rezimira on u svojoj autobiografiji.

Dvaput se bezuspješno kandidirao za demokratskog kandidata na predsjedničkim izborima 1987. i 2008. godine.

Joe Bide živi s drugom suprugom Jill i imaju 27-godišnju kćerku.


Svjetski čelnici čestitaju Obami
Svjetski čelnici upućuju čestitke Baracku Obami na pobjedi na američkim predsjedničkim izborima. Rusija se nada da će pobjeda Baracka Obame dovesti do osvježavanja američkog pristupa Rusiji, izjavio je ruski zamjenik ministra vanjskih poslova Grigorij Karasin.

"Vijesti koje primamo o rezultatima američkih predsjedničkih izbora pokazuju da se svako može nadati osvježavanju načina na koji SAD pristupa svim složenim pitanjima, uključujući u to i vanjsku politiku a i odnose s Ruskom Federacijom", kazao je on novinarima ruskih agencija.

Odnosi između Rima i Washingtona ostat će "prijateljski" i nakon pobjede Baracka Obame na predsjedničkim izborima u toj zemlji, izjavio je glasnogovornik šefa talijanske vlade Silvija Berlusconija, vrlo bliskog sa sadašnjim američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom.

"Odnosi koji će se uspostaviti između Rima i Washingtona, nakon Obamine pobjede odnosi su između dviju prijateljskih država", rekao je Paolo Bonaiuti, podsjetivši kako je Berlusconi tokom 1994. imao "izvrsne odnose" i s tadašnjim američkim demokratskim predsjednikom Billom Clintonom. To je prva službena reakcija talijanske vlade na rezultate izbora.

Danski premijer Anders Fogh Rasmussen rekao je kako se nada da će usko sarađivati s novim američkim čelništvom, kao što je sarađivao sa sadašnjim predsjednikom Georgeom W. Bushom.

Rasmussen je izrazio nadu da će sarađivati s Obamom u "borbi protiv terorizma, klimatskih promjena te da će uskladiti i djelovanje u razvoju novog gospodarskog rasta utemeljenog na slobodnoj trgovini".

Norveški premijer Jens Stoltenberg nazvao je povijesnim izbor prvog Afroamerikanca na čelo Amerike te naglasio da je rezultat izbora "od velike važnosti za cijeli svijet".

Stoltenberg je kazao kako očekuje da SAD nastavi igrati vodeću ulogu u važnim svjetskim pitanjima, a sve na temelju dijaloga i saradnje.

Švedski premijer Fredrik Reinfeldt također je, čestitajući Obami na izboru, rekao kako se nada saradnji sa Sjedinjenim Državama kad Švedska 2009. godine preuzme predsjedanje EU-om.

Nizozemski premijer Jan Peter Balkenende u srijedu je u čestitki upućenoj Baracku Obami izrazio želju da "u potpunosti uspije u svojoj teškoj zadaći". U službenom saopćenju nizozemskog premijera, među ostalim, stoji kako se "samo jačanjem prekomorske saradnje možemo suočiti s raznim izazovima s kojima je suočen svijet", misleći pritom na ekonomsku situaciju, borbu protiv terorizma, na klimatske promjene i pitanja ljudskih prava.

Izbor Baracka Obame na dužnost predsjednika SAD-a irski premijer Brian Cowen nazvao je "danom nade za cijeli svijet".

"Izuzetna osobna priča Baracka Obame... šalje snažnu poruku nade američkim prijateljima širom svijeta", kazao je on i dodao: "Na današnji dan se sjećamo svih onih koji su se svih ovih godina u Americi borili za građanska prava kao i svih koji su radili za pravdu i mir u cijelome svijetu.

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić uputio je čestitku pobjedniku na predsjedničkim izborima u SAD-u Baracku Obami, saopćeno je iz Ureda predsjednika, prenosi Hina.

"Uvjeren sam da će vaš dolazak na dužnost predsjednika SAD-a označiti početak novoga poglavlja ne samo u životima mnogih vaših sugrađana nego i u odnosu SAD-a prema svijetu, ali i svijeta prema SAD-u", poručio je predsjednik Mesić.

"Očekujem da će se u vašem mandatu hrvatsko-američki odnosi nastaviti razvijati i jačati, kao i da ćete u sklopu globalnoga koncepta američke vanjske politike dužnu pozornost pokloniti i regiji u kojoj smo smješteni i koja je još uvijek opterećena posljedicama ratova u kojima se raspala jugoslavenska federacija – jugoistočnoj Evropi.

Želeći vam uspjeh u obavljanju odgovorne dužnosti što ćete je uskoro preuzeti, izražavam nadu u mogućnost našega što skorijega susreta - bilo u Hrvatskoj, bilo u Sjedinjenim Državama", stoji u čestitki predsjednika Mesića, javlja Fena.
Kako je Obama došao do pobjede
Barak Obama je prvi Afroamerikanac koji je postao predsjednik SAD. Njegov potpredsjednik biće Joe Biden, stručnjak za spoljnu politiku.

Poslije najduže i najskuplje kampanje u historiji SAD, Obama je uspio da dobije neizvesne bitke u svim ključnim državama, uključujući Floridu i Ohio, gdje su rezultati izbora 2000. i 2004. bili tema sudskih sporova i direktno donijeli pobjedu Georgu Bushu.

Obama je vratio New Meksiko i Iovu (gdje je Gore pobjedio 2000, a Keri izgubio 2004), pobjedio u nekoliko država koje su decenijama u kontinuitetu podržavale republikance ili smanjio prednost McCaina u onim državama koje je izgubio (Indijana, Sjeverna Karolina, Arizona, Montana, Virdžinija i Nevada).

Interesantno je da je razlika u ukupnom broju glasova manja nego što su ankete predviđale, ali odluku o predsjedniku donose elektori, a u toj trci Obama je ubjedljivo pobjedio. Obama je prvi demokrata od Džimija Kartera 1976. godine koji je “prebacio” 50 odsto.

Najveću podršku Obama je imao među mladima i pripadnicima etničkih manjina, osvojivši preko dvije trećine glasova u svakoj od ključnih kategorija (18-29 godina, Afroamerikanci, Latinosi).

Tokom borbe sa Hilari Klinton za nominaciju unutar Demokratske partije Obama nije uspijevao da privuče nekoliko ključnih kategorija stanovništva – radnike i Latinose prije svega – zbog čega je gubio u nekim od država koje po tradiciji odlučujuće utiču na ishod predsjedničkih izbora (Florida, Nju Meksiko, Pensilvanija, Ohajo).

Tokom pola godine pripreme za same izbore on je dramatično popravio svoj status u svakoj od tih grupa pobjedivši ubjedljivo u svakoj od njih. Latino glasovi donijeli su mu Nevadu, New Meksiko, Kolorado i Floridu, radnički glasovi Pensilvaniju, Ohajo i Virdžiniju.

Mekejn je tokom borbe za nominaciju među republikancima smatran kandidatom bliskim centru, koji bi mogao da privuče veliki broj neopredjeljenih birača.

Ispostavilo se da u tome nije uspio, a sa druge strane, nije pretjerano impresionirao ni tradicionalne republikance jer je tokom političke karijere često zastupao stavove koji nisu u skladu sa konzervativnom politikom stranke.

Obama je petnaesti demokrata koji je izabran za predsjednika SAD, ali tek treći predstavnik te stranke u Bijeloj kući u posljednje četiri decenije.

Ključnu prednost Obama je stekao tokom oktobra, kada su krivicu za veliku ekonomsku krizu birači pripisali dosadašnjoj republikanskoj administraciji.

Odlučujuće pobjede demokratski kandidat izborio je upravo u Pensilvaniji i Ohaju, državama u kojima su bili ključni radnički glasovi, a najvažnija tema ekonomija.

Obama je odbranio sve države u kojima je prije četiri godine pobjedio Džon Keri, a od Mekejna je preuzeo Ohajo, Nju Meksiko, Ajovu, Virdžiniju, Nevadu, Floridu, Kolorado - države koje su 2004. glasale za Džordža Buša.

Rekordna izlaznost od 1920.
Podsjetimo, u svim istraživanjima kandidat demokrata uživao je podršku više od 50 odsto birača.

Ekonomija je ubjedljivo najvažnija tema američkih birača na predsjedničkim izborima, pokazalo je ispitivanje agencije Asošijeted pres u anketi sprovedenoj na biračkim mestima.

Za 60 odsto birača ekonomija je najvažniji izazov sa kojim se SAD suočavaju. Nijedna od četiri preostale ponuđene teme - energetika, Irak, terorizam i zdravstvo - nije dobila glas više od 10 odsto birača.

Analitičari su prognozirali da će na ove izbore izaći između 130 i 135 miliona birača, za razliku od 120 miliona na izborima 2004. godine.

Na predsjedničkim izborima u SAD u utorak je zabiljžena rekordna izlaznost, a posebno u državama koje su ključne za pobjedu u trci za Bijelu kuću. Prema američkim zvaničnicima, odziv je bez presedana još od 1920, kada su žene dobile pravo glasa.

Izlaznost u nekim državama je gotovo 90 odsto, kao što je slučaj u Virdžiniji i Koloradu, a iznad 80 odsto u Kaliforniji, Teksasu, Ohaju i drugim državama. U Sjevernoj Karolini procjenjuje se da će izlaznost premašiti 70 odsto.

Predsjednički i potpredsjednički kandidati glasali su od Ilinoisa do Arizone, preko Delavera pa sve do Aljaske.

Demokratski kandidat Barak Obama svoju građansku dužnost obavio je u Čikagu u državi Ilinois, čiji je senator. Obamin protivkandidat Džon Mekejn glasao je u Feniksu, u saveznoj državi Arizona.

Potpredsjednički kandidat demokrata Joe Biden glasao je u Vilmingtonu u državi Delaver, čiji je inače senator. Njegova suparnica za mjesto potpredsjednika Sara Palin glasala je u gradu Vasila, u državi Aljaska, čiji je guverner od 2006. godine.

Posljednja istraživanja javnog mnjenja davala su Obami prednost između dva i 11 procenata.

I ne čekajući prve rezultate, najpoznatiji republikanski izborni strateg Karl Rouv na svojoj veb stranici već je objavio prognozu pobjede demokrate Baraka Obame.

Pobjedniku je potrebno 270 elektorskih glasova da bi osvojio izbore i ušao u Bijelu kuću, a Rouv je predvidio da će Obama pobjediti u trci za Bijelu kuću sa nadmoćnim brojem glasova Elektorskog kolegijuma od 338 od ukupno 538 glasova.

Barak Obama ima podršku većine mladih, odnosno 10 odsto svih birača koji su u utorak prvi put izašli na izbore za predsjednika SAD.

Na izborima ukupno je prvi put izašlo na biralište oko 10 odsto birača, što je približno isto kao i na prijethodnim predsjedničkim izborima 2004. godine.

Preliminarni rezultati pokazuju da je oko 70 odsto birača koji su prvi put izašli na izbore glasalo za kandidata demokrata Obamu. U 60 odsto slučajeva to su birači mlađi od 30 godina, pretežno Afroamerikanci i Hispanoamerikanci.

Kandidat demokrata Džon Keri je na izborima 2004. dobio 53 odsto glasova mladih.

Trećina novih birača je ove godine rekla da su politički nezavisni, a samo jedan od pet ispitanika je rekao da je republikanac.

Četiri od 10 glasača je reklo da je kandidatkinja republikanaca za potpredsjednika SAD Sara Palin važan faktor u odluci za koga će dati svoj glas. Deset od 10 republikanaca reklo je da je izbor Palinove važan za glasanje za Džona Mekejna.

Birači stariji od 65 godina su za Mekejna, kao i bijelci čije je najviše obrazovanje srednja škola. Više od jedne trećine ukupnog broja birača izjasnilo se da želi kandidata koji će unijeti promjene u Vašington, a većina je glasala za Obamu.

Mekejn, pak, uživa podršku onih koji smatraju da je njegovo iskustvu važno, a takvih je oko petine birača.

Kada je riječ o republikanskim biračima, gotovo trećina njih ističe da je Mekejnov izbor Sare Pejlin za kandidata za potpredsjeničkog kandidata bio važan pozitivni faktor u njihovoj odluci, ali su zato ostale pristalice republikanaca smatraju da je to imalo negativan uticaj, javljaju agencije Fonet i Beta.
Ažurirano Srijeda, 25 Veljača 2009 23:02