A A A
Utorak, 18 Lipanj 2019
KBSA Memorandum za Presjednistvo BiH PDF Ispis E-mail
Autor Emir Ramic   
Ponedjeljak, 10 Rujan 2007 17:19

 

MEMORANDUM ZA PREDSJEDNIŠTVO BOSNE I HERCEGOVINE
sa stavovima i zahtjevima sjevernoameričkih Bošnjaka


1. Polazeći od toga: da je na referendumu iz 1992. godine legalno i zakonito izražena demokratska volja večine građana BiH za suverenu, nezavisnu i međunarodno priznatu državu BiH, koja je kao takva i priznata u OUN-u, te od največeg broja zemalja svijeta, a potom u kojoj se od tadašnje tzv. vojske i policije RS-e izveo međunarodno potvrđen zločin genocida kao ratni cilj, te da je Dejtonski ugovor uspostavio mir, ali ne i od BiH izgradio jedinstvenu, demokratsku, savremenu i modernu evropsku državu, nije ispunio očekivanja o ukidanju rezultata genocida, etničkog čišćenja i zločina nad građanima BiH, čime su ratifikovana teritorijalna osvajanja i izjednačen ratni zločinac i žrtva, KBSA smatra da perspektiva države i društva u BiH treba da počiva na novom ustavnom uređenju države BiH.

Novi ustav treba da bude razrađena koncepcija državnog i društvenog uređenja, primjerenog specifičnostima bh kulture i društva u kojima će vladati individualni i kolektivni aktivizam bh građanina. Novim ustavom BiH bi se razvijala kao suverena evropska, demokratska, multikulturna država, na temelju vladavine prava, pravna država koja služi svim svojim građanima, garantujući jednaka individualna ljudska, građanska i nacionalna prava, država sa jakom lokalnom upravom i regijama baziranim na prirodnim i ekonomskim faktorima. Novi ustav će normativno produkovati samostojeću stabilnost bh države kroz uspostavljanje partnerskog odnosa između državne vlasti, poslovnog sektora i civilnog društva.

2. KBSA traži stavljanje Člana 17 Zakona o državljanstvu BiH van snage. KBSA apeluje na sve relevantne domaće i međunarodne faktore i sve dobronamjerne građane da zajedničkim naporima osiguraju uspjeh ove inicijative u Parlamentarnoj Skupštini BiH. KBSA posebno traži od Visokog predstavnika da upotrijebi svoj uticaj i, ukoliko je potrebno, bonske ovlasti, kako bi se ova inicijativa sprovela u djelo. Svi oni koji se protive ukidanju člana 17 će biti tretirani kao zagovornici nastavka genocida. Član 17 Zakona nalaže gubitak BiH državljanstva kada osoba stekne državljanstvo druge države s kojom BiH nije sklopila bilateralni ugovor o dvojnom državljanstvu. Takvi ugovori trenutno postoje samo s nekoliko država, a većna država u kojima se nalaze BiH državljani uopšte ne praktikuje sklapanje ovakvih ugovora. Shodno tome, opstanak Člana 17 rezultirati će lišavanjem BiH državljanstva više od pola miliona BiH državljana koji su protjerani putem genocida i etničkog čišćenja, a koji su u međuvremenu stekli državljanstva drugih država kako bi tamo ostvarili što normalniji život.

3. BiH ima veliku zajednicu dijaspore. Najveći dio dijaspore sačinjavaju nedavne izbjeglice. Mnogi su bili žrtve etničkog čišćenja, genocida i temeljnih kršenja međunarodnog humanitarnog zakona. Njihova stradanja se nastavljaju sve dok im se u okviru parlamentarnog i ministarskog zastupanja ne zaštite i priznaju njihova prava da budu ravnopravni državljani BiH. Dijasporu se ohrabruje lobirati u njenim novim zemljama u imenu BiH, dok je ustvari utjecaj dijaspore stavljen na stranu ili čak ignoriran od većine institucija u BiH. Neke snage unutar, a i izvan BiH bi htjele dovršiti etničko čišćenje time da učine izbjeglice stalnim iseljenicima i da dalje odrežu njihove veze s BiH. Ova procjena je potpuno logična i utvrđena prvotnim planom „etničkog čišćenja“, kao što je to sad potvrdio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde. Nažalost, neki predstavnici međunarodne zajednice su dozvolili da se nastavi ovim zanemarivanjem, čak i kad je vrlo očito da se radi o otvorenom naporu za obespravljenjem dijaspore i potpomaganjem etničkog čišćenja. Iz njihovog ugla gledanja jedna žilava dijaspora nije poželjna u političkoj debati u BiH. Glas dijaspore je zadnji kojega se može prisiliti da utihne ili da se prilagodi. Takva ponašanja i politički rezultati koji iz toga proistiću idu nasuprot mandata političkih subjekata u BiH: preobratiti posljedice etničkog čišćenja i promovirati demokraciju i otvoreno društvo u BiH, ojačavanjem veza matice i dijaspore.

Zbog toga KBSA traži direktnu prisutnost i zastupništvo dijaspora u Parlamentu BiH, i Vijeću ministara BiH kako bi se na taj način riješila brojna pitanja bh građana u dijaspori, uključujući naročito stvaranje uslova za održiv povratak.

4. KBSA traži od Centralne izborne komisije BiH izmjene Pravilnika o vođenju Centralnog izbornog spiska u cilju stvaranja uslova za veći odziv birača putem pošte na izborima. Navedenim izmjenama Pravilnika o vođenju Centralnog izbornog spiska treba omogućiti da registracija birača putem pošte bude kontinuiran proces, da se bh građani u dijaspori mogu registrovati elektronskim putem, da u izvode iz konačnog centralnog biračkog spiska za birače koji glasaju izvan BiH po automatizmu budu uključeni podaci iz CIPS-ove evidencije o izdatim pasošima u inostranstvu, kao što je slučaj sa CIPS-ovom evidencijom o izdatim ličnim kartama, da bh građani u dijaspori mogu glasati u bh diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

5. Popis stanovništva BiH je jedino moguć u uslovima pravednog riješenja svih posljedica genocida, upotrebe mehanizma zaštite od manipuliranja i zloupotreba bilateralnih ugovora o dvojnom državljanstvu sa bh susjedima.

6. KBSA traži da se u povodu predstojećih pregovora u reformi policije insistira na primjeni tri principa EU, te da se nipošto ne prihvati daljnje postojanje policije RS koju je Međunarodni sud pravde u Hagu eksplicitno označio kao počinitelja genocida nad Bošnjacima u Srebrenici.

7. KBSA osuđuje neprincipjelno potpisivanje Osnovnog ugovora Predsjedništva BiH sa SPC, koja se do sada nije javno ogradila od zločina genocida nad Bošnjacima i Hrvatima u BiH.

8. Zvanična izjava predstavnika Međunarodnog krivičnog tribunala da Karla Del Ponte u januaru odlazi sa pozicije glavnog tužioca otvara pitanje imenovanja Glavnog tužioca. Generalni sekretar UN i Savjet bezbjednosti UN još uvijek nisu pokrenuli proceduru imenovanja tužioca. Čekanjem zadnjeg momenta i odugovlačenjem sa imenovanjem samo se potvrđuju ranije najave da je mjesto osigurano za Belgijanca Serž Bremerca. I ako je u junu ove godine 18 tužioca Međunarodnog krivičnog tribunala potpisalo peticiju tražeći da se na mjesto Glavnog tužioca imenuje Amerikanac Dejvid Tolbert. Iznenađuje pasivan odnos UN i SAD jer odavno se nije desilo na međunarodnom nivou da predstavnici više zemalja predlažu Amerikanca za lidera. KBSA smatra da Genralni sekretar UN treba staviti na dnevni red peticiju sudija i pisma mnogobrojnih nevladinih organizacija u kojima se traži imenovanje Dejvida Tolberta za Glavnog tužioca. KBSA takođe poziva američku administraciju da podrži Dejvida Tolberta na mjestu Glavnog tužioca jer američki angažman na Međunarodnom krivičnom tribunalu pruža nadu za hapšenje i privođenje pravdi Karadžića i Mladića.

9. Polemike i podvale koje se izvjesno vrijeme vode u stručnim međunarodnim krugovima oko sudbine arhive Međunarodnog krivičnog tribunala su još jedna u nizu podvala usmjerenih prema državi BiH i njenim građanima. Odgovornost za sudbinu arhive je isključivo u rukama Međunarodnog krivičnog tribunala i OUN. Prijedlog koji će poslati Međunarodni krivični tribunal generalnom sekretaru OUN je odlučujući za razmatranje ovog pitanja. KBSA poziva Glavnog tužioca i šefa registra Međunarodnog krivičnog tribunala da omoguće da arhiva bude smještena u BiH uz adekvatne uslove. Predsjedavajuči Predsjedništva BiH gospodin Željko Komšić je ispred BiH zatražio od Generalnog sekretara OUN da se arhiva prebaci u BiH. Gospodin Haris Siladžić, član Predsjedništva BiH je takođe tražio da se arhiva prebaci u BiH. Poznato je da je nekoliko država zainteresovano za arhivu. KBSA traži da se ne ponove greške i više ne pravi kompromis od strane OUN na štetu BiH. KBSA smatra da arhiva treba biti tamo gdje je počinjen genocid. Zato KBSA traži da se arhiva preseli u BiH po okončanju rada Međunarodnog krivičnog tribunala u organizacija i finansiranju od strane OUN. Arhiva bi u samoj završnici trebala postati vlasništvo BiH. U ime sjevernoameričkih Bošnjaka koji su iskusili najstrašnije zločine protiv čovječnosti, KBSA traži da se svi poslovi oko arhive rade transparentno uz stalno obavještavanje javnosti.

10. KBSA ima informaciju da neke zemlje koje direktno odlučuju o sudbini BiH na svojoj teritoriji diskriminišu i uvredljivo tretiraju svije vlastite građane – prognane građane BiH. Tako na primjer politički i državni establišmnet Kanade stalno odbija inicijativu Kanadskih Bošnjaka za formiranje Kluba prijatelja BiH u kanadskom parlamentu.

Predsjednik UO KBSA
Emir Ramić
Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
www.bosniak.org