A A A
Subota, 14 Prosinac 2019
Đorđe Đurić se objesio nakon saslušanja SIPA-e PDF Ispis E-mail
Autor SRNA/IstocnaBosna.ba   
Subota, 23 Srpanj 2011 17:51

VLASENICA: Đorđe Đurić se objesio nakon saslušanja inspektora SIPA-e

“Otac je nakon povratka sa informativnog razgovora, za koji je dobio poziv prije dva dana, dugo sjedio pušeći i ćuteći za stolom ispred kuće. Kad je počelo da se smrkava otišao je da nahrani stoku. Oko 20 sati pronašli smo ga obješenog u staroj kačari”, ispričao je njegov stariji sin.

On kaže da ne može da pretpostavi zašto je njegov otac izvršio samoubistvo, niti šta se događalo prilikom razgovora sa inspektorima SIPA-e. Ovaj slučaj je izazvao nevjericu i strah kod komšija, jer je Đurić bio vrijedan i pošten domaćin, cijenjen i poštovan u selu, koji je svoju šestočlanu porodicu izdržavao baveći se poljoprivredom i stočarsvom.

(SRNA/IstocnaBosna.ba)

 
Nova masovna grobnica - Ljeljendo kod Srebrenice PDF Ispis E-mail
Autor Avaz.ba   
Srijeda, 15 Lipanj 2011 20:08

{googleMaps lat=44.033161 long=19.288194 label="Ljuljando - Srebrenica, Bosna i Hercegovina" width=480 height=350 zoom=15} 

 http://goo.gl/maps/CK3n

Nakon današnjeg skidanja otkrivke biće utvrđeni gabariti grobnice

Institut za traženje nestalih osoba i Tužilaštvo BiH, danas su u Ljeljendolu kod Srebrenice na lokalitetu nekadašnje upravne zgrade Rudnika "Boksita“, počeli radove na skidanju otkrivki, masovne grobnice.

Prema riječima šefa Institutovog odjeljenja u Tuzli Murata Hurtića, radi se o većoj sekundarnoj masovnoj grobnici. Pretpostavlja se da se radi o bošnjačkim žrtvama, ubijenim u julu 1995. godine

Informaciju o lokaciji ove grobnice, Institutu za traženje nestalih osoba BiH, dala je Vlada Republike Srpske.

Nakon današnjeg skidanja otkrivke biće utvrđeni gabariti grobnice, a prvi skeletni ostaci mogli bi se početi vaditi sutra.

(avaz.ba)

Ažurirano Srijeda, 15 Lipanj 2011 20:47
 
U blizini Vlasenice nalazi se grobnica sa oko 300 žrtava PDF Ispis E-mail
Autor Oslobodjenje.com/Samir KARIĆ   
Ponedjeljak, 13 Lipanj 2011 06:32

U Institutu za nestale osobe BiH najavljuju da će istražitelji izaći na teren kada vremenski uslovi budu bolji

Nakon što smo objavili informaciju da se u blizini Vlasenice nalazi grobnica koja krije oko 300 žrtava, u Institutu za nestale osobe BiH nam je rečeno da oni ne otkivaju podatke prije početka ekshumacija.

Podsjećamo, pored puta prema Han-Pijesku, u neposrednoj blizini ski-centra Igrište, na području opštine Vlasenica, nalazi se potencijalna sekundarna masovna grobnica. Grobnicu je članovima Udruženja koje okuplja preživjele Vlaseničane otkrio jedan informant, koji je kazao da se u grobnici nalazi oko 300 tijela.

„To su pretpostavke da ima 300 tijela. Mi ne otkrivamo informacije o grobnicama, prije nego što izađemo na teren i počnemo ekshumacije, jer bi se u tom slučaju skeletni ostaci mogli premjestiti", kazala nam je Lejla Čengić, glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH, navodeći da će istražitelji Instituta izaći na teren i početi radove, kada bude bolje vrijeme.

Pretpostavlja se da se u grobnici nalaze posmrtni ostaci žrtava koje su odvedene iz zloglasnog logora Sušica i likvidirane na različitim lokalitetima. Kako smo već pisali, istražitelji Instituta su 9. novembra prošle godine obišli ovaj lokalitet. Također, istražitelji su obišli jedan lokalitet u vlaseničkom mjestu Alihodžići, a drugi kod Han-Pijeska, gdje se nalaze potencijalne masovne grobnice.

 
Genocid Kroz Historiju PDF Ispis E-mail
Autor Genocid.org   
Četvrtak, 09 Lipanj 2011 21:09

PRVI GENOCID

nad muslimanima događa se 584 godine poslje prvog križarskog rata i trajao je od 1683. do 1699. godine. To je prvi genocid i prva prava, velika i kolektivna tragedija muslimana koja se događa tokom i poslije velikog ili bečkog rata između Turskog carstva i Austrije. Pošto su Turci u tom ratu izgubili sve posjede i vlast u Mađarskoj, Slavoniji, Lici, Krbavi, Dalmaciji i Boki Kotorskoj, svi muslimani koji se iz ovih zemalja i krajeva nisu uspjeli pravovremeno povući u Bosnu i druge krajeve južno od Save i Dunava bili su, vrlo brzo, kao i muslimani Španije prije dva stoljeća, pobijeni, protjerani, asimilirani i prevedeni u katoličanstvo. Spiritus movens i osnovni agens svih ovih akcija bila je Crkva. Ona se pri tome vodila crkvenim dogmama extra ecclesiam nulla sallus - izvan Crkve nema spasenja i spasenje je samo unutar nje, i extra ecclesiam nullus propheta- izvan Crkve nema poslanika, istine, dobrote, pravde i pravog odnosa sa Bogom. To je crkveno-religijsko opravdanje križarskih ratova, Inkvizicije i genocida nad svim nekršćanima.

Kao i dva stoljeća ranije u Spaniji, svi objekti islamske materijalne i sakralne kulture i civilizacije: mezaristani, turbeta, tekije, kutubhane, hamami, bezistani, imareti, musfirhane, sahat-kule, džamije, medrese, sebilji, karavan-saraji i hanovi na tlu Mađarske, Slavonije, Like, Udbine, Krbave, Dalmacije i Boke Kotorske bili su porušeni i uništeni. Muslimane i sve njihove sakralne objekte, za samo šesnaest godina kršćanske vasti (1683. - 1699.) nije mogla sačuvati i spasiti činjenica da su oni prije toga što šezdeset godina, od 1526. do 1683. godine, dok su vladali istim zemljama i krajevima, kršćanima garantirali i omogućavali sva ljudska, vjerska, kulturna i imovinska prava. Umjesto bilo kakve zahvalnosti i tolerancije prema muslimanima, kršćani tih zemalja, u ime religije i ljubavi, dokraja i bez rezerve primjenjuju staro pagansko-faraonsko načelo cuius regio eius religio - čija država njegova je u njoj i religija, kao da su oni stvoritelji zemlje, a ne Bog.

O prvom genocidu nad muslimanima precizne, jasne i nepobitne podatke, posebno o pokrštavanju, pružaju franjevački arhivi u Dalmaciji, Slavoniji i Lici. Na muslimane u ovim zemljama i krajevima danas jedino podsjećaju različiti toponimi i prezimena (Hadzići, prezime Hodžić). Za prvi genocid nad muslimanima najbitnije je reći da su ratovali Turska i Austija, a da su zrtve bili muslimani Bosnjaci.


DRUGI GENOCID

nad muslimanima događa se na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće, tačnije 1711. godine uoči Badnje večeri. Te noći je izvršena takozvana "israga poturica", kada je približno 1000 muslimana, koliko ih je, prema mjerodavnim dokazima, tada živjelo na području "Stare Crne Gore" koja se sastojala od svega četri nahije sa sjedištem u Cetinju, bilo pobijeno ili izbjeglo u Nikšić i selo Tudemile kod Bara. Strateg, idejni promotor i agens drugog genocida nad muslimanima, sada na tlu Crne Gore, bila je opet Crkva, ali ne katolička već pravoslavna. Za ovu tvrdnju postoje dva nepobitna svedočanstva: prvo, "istraga peturica", ustvari genocid nad muslimanima se događa uoči Badnje večeri, dakle najvećeg i najsvetijeg hrišćanskog praznika, i drugo, taj događaj, "istraga peturica" je opjevao vladika - najveći crkveni dostojanstvenik i pjesnik Petar II Petrović Njegoš u Gorskom vijencu.

On je time pružio ideologiziranu epsku podlogu i paradigmu za sve kasnije genocide nad muslimanima Srbije, Sandžaka, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Tako je Njegoš kao najveći srpsko-crnogorski pjesnik i kao vladika, odnosno nosilac najvise vjerske i svjetovne vlasti, opjevao, posvetio i u najuzvišenije djelo pretvorio genocid ili međunarodni zločin pod kojim se podrazumjeva svjesno, namjerno i plansko potpuno ili djelimično uništavanje nacionalnih, etničkih, rasnih ili religijskih grupa.

Motiv za izvršenje genocida su želje za pljačkom i porobljavanjem, rasna, nacionalna i vjerska mržnja i predrasude. Svi ti motivi su opjevani u Gorskom vijencu, a vjersku mržnju prema muslimanima Njegoš izriče riječima "'odža riže na Cetinju" i tvdnjom o isključivosti izmđu lune (mjeseca, op. F.V.) i krsta.


TREĆI GENOCID

nad muslimanima, koji će poznati srpski historičar i diplomata Stojan Novaković označiti kao "generalno trebljenje Turaka - muslimana iz naroda" događa se na tlu Srbije između 1804. i 1820. godine kao posljedica Prvog i Drugog srpskog ustanka. Naime, od samog početka 19. stoljeća Srbija i Crna Gora su ekstreminacijom, progonom i ubistvima muslimana, željele stvoriti svoje nacionalne države i stalno ih, na njihovu štetu, proširivati.

Tako su genocid i devestacija u odnosu na muslimane konstantne i strateški cilj u politici Srbije i Crne Gore tokom cijelog 19. i 20. stoljeća.

Pored Pravoslavne crkve koja od drugog genocida igra ključnu ulogu, u trećem genocidu nad muslimanima njoj se pridruzuju historičari i političari, naravno uz pjesnike poput Njegoša.


ČETVRTI GENOCID

nad muslimanima događa se u periodu između 1830. i 1867. godine, kao posljedica Hati-š-Šerifa iz 1830. i njegova aneksa iz 1833. godine, kojima je Srbija stekla status vazalne autonomne kneževine unutar Osmanskog carstva, ali i mogućnost da protjera muslimane iz Užica, Šapca, Sokola i Beograda, što je i učinjeno od 1862. do 1867. godine.

Sve prognane muslimane Porta naseljavaju u Bosnu i za njih se podižu dva nova naselja:

Gornju i Donju Aziziju, odnosno Bosanski Šamac i Orašje.


PETI GENOCID


nad muslimanima, uglavnom Albancima i Turcima, događa se na tlu Srbije i Crne Gore između 1876. i 1878. godine. Poslije ustanka u Hercegovini, potaknutih i vođenih uz pomoć Srbije i Crne Gore, dolazi do Berlinskog kongresa (1878. godine) na osnovu čijih odluka, dotadašnje autonomne kneževine Srbija i Crna Gora stiču potpunu državnu neovisnost, ali i uveliko proširuju svoje teritorije. Tako se Srbija teritorijalno proširila niškim, pirotskim, topličkim i vranjskim okruzima, a Crna Gora u Hercegovini.

Iz svi tih okruga i regija muslimani su odmah potpuno istrijebljeni, uprkost činjenici da se Srbija, shodno odlukama Berlinskog kongresa, obavezala da će poštivati slobodu vjeroispovijesti muslimana. Mada su predjeli današnje južne Srbije tim činom potpuno opustjeli i ostali bez stanovništva, što je dovelo u pitanje poljoprivredu zemlje i nanijelo joj veliku štetu, ipak je mržnja prema muslimanima bila veće i jaća od svake koristi i interesa.

U razdoblju od 1862. do 1878. godine, za svega šesnaest godina, nestalo je nekoliko stotina džamija, mnoge sahat-kule, musafirhane, imareti, karavan-saraji, hanovi, bezistani, sebilji i kutubhane, u Beogradu, Šapcu, Užicu, Sokolu, Nišu, Pirotu i Vranju, kao što se, prije nepuna dva stoljeća, desilo na tlu Ugarske, Like, Korduna, Udbine, Dalmacije i Boke. Dakle, dva genocida, od dva različita dušmanina, sa potpuno istim posljedicama događaju se u različitom vremenskom periodu za svega šesnaest godina.


ŠESTI GENOCID


nad muslimanima poljedica je austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine. Mada je Austro-Ugarska posljednja pravna država koja je vladala Bosnom unazad posljednjih 115 godina i koja je garantirala svim građanima osnovna vjersko-duhovna, fizičko-biološka i materijalno-imovinska prava, muslimani su se u početku svim raspoloživim sredstvima suprostavljali Austro-Ugarskoj okupaciji.

Oni su se, odmah poslije, ali u toku okupacije, počeli iseljavati u Tursku, Sandžak, Kosovo i Makedoniju, gde je tada još uvijk bila Turska vlast. Tako dolazi do populacije i radikalnog smanjenja muslimaske populacije u ukupnom stanovnistvu Bosne i Hercegovine.

Prema popisu iz 1879. godine, muslimani su cinili skoro 39% populacije Bosne i Hercegovine, dok je njihov udio u bh. stanovnistu 1910. godine opao na svega 32%.


SEDMI GENOCID


nad muslimanima Sandžaka i Crne Gore, kao i pokušaj nasilnog pokrštavanja muslimana u Plavu i Gusinju, je direktna posljedica Prvog i Drugog balkanskog rata.

To je bio sedmi genocid nad muslimanima Balkana, a prvi nad muslimanima Sandžaka, zato što nije postojala vlast koja bi ih zaštitila.

Opsirnije na: http://sandzakpress.net/genocid-nad-bosnjacima-plava-i-gusinja


 


OSMI GENOCID

nad muslimanima traje od osnutka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine do propasti Kraljevine Jugoslavije 1941. godine. Mada životi muslimana u prvoj Jugoslaviji nisu imali nikakvu vrijednost, ipak su bili složeni posebno muslimanima Sandžaka i istočne Hercegovine. Tako je u selu Šahovići, u Bjelopoljskom srezu u Sandžaku, 7. Novembra 1924. godine oko 600 muslimana ubijeno bez ikakvog povoda, krivnje i razloga.

U Hercegovini je od kraljevih komita tokom devedesetih godina po narudžbi, planu i sistemu, bilo preko tri hiljade vansudskih i neotkrivenih, a dobro poznatih ubistava, naravno počinjenih nad muslimanima. Ta ubistva i zastrašivanja uticali su na izmjenu etničke slike istočne Hercegovine na štetu muslimana, a u korist Srba i Crnogoraca.

Opsirnije na: http://sandzakpress.net/sahovici-1924-genocid-u-vrijeme-mira


DEVETI GENOCID


nad muslimanima traje od 1941. do 1945. godine. Prema dosadašnjim istraživanjima Kocovića, Zerjavića, Dedijera i Miletića, sve nemuslimana, Drugi svjetski rat je odnio 103.000 muslimanskih života ili 8,1% ukupne tadašnje muslimanske populacije. Najviše je muslimana u tom ratu nastradalo od četničkog, komšijskog, noža što ih je stigao na kućnom pragu, u avliji i na njivi.

U prvih devet genocida muslimani se nikako nisu oružjem suprostavili svojim koljačima i zlikovcima. Naprotiv, od 1683. do 1992. godine, dakle punih 309 godina, mi smo očekivali da koljači i zlikovci kažu: "mi ćemo vam oprostiti što vas koljemo i ubuduće ćemo vam se smilovati."

To se nije nikada dogodilo i to je bila naša najveća iluzija, zabluda i samoobmana. 


I konacno, DESETI, najokrutniji i najveći genocid nad muslimanima u Bosni i Hercegovini traje od aprila 1992. godine. Po mnogo čemu je on izniman od ostalih devet. Okrutniji je, suroviji, širi i dublji po razmjerama od svih dosadašnjih. On je najavljen pola godine unaprijed i sada se, evo, odvija na očigled cijelog svijeta pod pokroviteljstvom Ujedinjeni Naroda, organizacije za evropsku sigurnost (OESS) pod štafetnom palicom Evropske Zajednice.

Ovo je prvi genocid nad muslimanima u kome istovremeno i, na neki način, učestvuje Srbija, Crna Gora i Hrvatska. U predhodnih devet genocida Srbija i Hrvatska nikada nisu istovremeno i zajednički činile genocid nad muslimanima. Međutim, pored svih stradanja, progona i klanja muslimani su u ovome, desetom genocidu, po prvi puta, kao narod, organizirano, kroz vojsku, policiju, politiku i državu svim sredstvima bore i suprostavljaju četnićima i ustašama, dakle jedinim argumentima koji oni razumiju i uvažavaju.

Opsirnije na: http://srebrenica-genocide.blogspot.com/

http://www.genocid.org/genocidkrozhistoriju

"DA SE NIKAD NE ZABORAVI..."

Ažurirano Četvrtak, 09 Lipanj 2011 22:44
 
EP2012 - BiH na Pragu kvalifikacija PDF Ispis E-mail
Autor sportsport.ba   
Utorak, 07 Lipanj 2011 17:28

24SI - Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine je u šestoj utakmici D-grupe kvalifikacija za EP večeras u Zenici pobijedila Albaniju sa 2:0 (0:0), i tako ostala u utrci za plasman na Evropsko prvenstvo. Medunjanin i Maletić postigli su golove za veliko slavlje Zmajeva.

http://www.youtube.com/watch?v=YhEHtZXMIDU&feature=player_embedded

http://www.youtube.com/watch?v=1CopDhBhki8&feature=player_embedded

Piše: A. Kerić

Albanci su na samom početku utakmice izvršili pritisak i stvorili nekoliko manjih prilika. Nakon prilike Lulića naša reprezentacija se oslobodila pritiska. Član Young Boysa u 8. minuti odlično je ušao u šesnaesterac gostiju, ali njegov udarac završio je na spoljnjem dijelu gola.

Zmajevi su odigrali fantastičnu akciju u 13. minuti, a ona je okončana udarcem Pjanića sa lijeve strane iskosa, no lopta je otišla pored gola. Salihi je u 17. minuti imao veoma dobro priliku. Napadač Rapida sjajno se okrenuo u našem šesnaestercu, ali njegov šut otišao je pored lijeve stative.

Dvije minute poslije Pjanić sjajno pronalazi Ibiševića u šesnaestercu Albanije, ali Cana u posljednji trenutak spašava i loptu izbacuje u korner. Nastavio se pritisak naše reprezentacije, a Spahić je imao priliku kada je u 24. minuti nakon kornera glavom zahvatio loptu, koja je otišla pored gola.

Misimović je u 32. minuti šutirao, ali ravno u ruke Ujkanija. Samo minutu poslije na drugoj strani svoj udarac je oporbao i Skela, ali Hasagić je bio siguran. Zmajevi su nastavili napadati do kraja prvog poluvremena, ali do promjene rezultata nije došlo.

U drugom poluvremenu naši reprezentativci su zaigrali dosta bolje. Iznenadnu priliku na početku drugog dijela, tačnije u 48. minuti imao je Misimović, ali njegov udarac je izblokiran. Izabranici Safeta Sušića nastavili su dominirati, ali odbrana albanske reprezentacije bila je na nivou.

Misimović je još jednom dobro šutirao u 57. minuti, ali Ujkani je spriječio njegov udarac. Selektor našeg nacionalnog tima u 59. minuti iz igre je izveo Ibiševića umjesto kojeg je ušao Muslimović. Kapiten Spahić se lakše povrijedio, no ipak se na svu sreću vratio u igru.

Lulić je u 66. minuti sjajno centrirao, a Džeko je šutirao glavom pored gola. Minutu kasnije svima je pao kamen sa srca, jer je Medunjanin pogodio za vodstvo naše reprezentacije. Pandža je pronašao veznjaka Maccabi Tel Aviva koji izbjegava ofsajd zamku i rutinski matira Ujkanija.

Mujdža nije mogao nastaviti zbog povrede, pa ga je u 73. minuti zamijenio Maletić. Nedugo zatim priliku je dobio i Bešić koji je ušao umjesto Pjanića. Poslije primljenog gola, Albanci nisu srljali. Međutim, to ni ne čudi, jer u svom timu imaju dosta iskusnih igrača.

U nastavku nešto oštrija igra, ali bez pravih prilika. Lila je isključen u 86. minuti zbog oštrog starta nad Rahimićem. No, i sa igračem manje umalo da nas Albanci kazne, a pred kraj utakmice priliku je imao Muzaka.

Maletić je u nadoknadi vremena potvrdio pobjedu naše reprezentacije. Sjajna kontra naših Zmajeva, Misimović je uposlio Maletića, a član prvaka Bosne i Hercegovine Borca imao je Muslimovića u sredini, no odlučio se za udarac i matirao je Ujkanija. Treba napomenuti da je u posljednjim trenucima utakmice dobru priliku imao i Muslimović.

 
Bosna i Hercegovina - Albanija 2:0
(Medunjanin 67', Maletić 90')

BIH: Hasagić, Mujdža (od 73' Maletić), Lulić, Spahić, Pandža, Rahimić, Medunjanin, Pjanić (od 77' Bešić), Misimović, Ibišević (od 67' Muslimović), Džeko. Selektor: Safet Sušić.

ALBANIJA: Ujkani, Vangjeli, Dallku, Cana, Curri, Agolli (od 60' Lila), Bulku, Skela, Lala (od 72. Muzaka), Salihi, Bogdani (od 46' Duro). Selektor: Josip Kuže.

ŽUTI KARTONI: Maletić (BiH), Duro (Albanija)

CRVENI KARTON: Lila (Albanija)

D-grupa:
Bjelorusija - Luksemburg 2:0
Bosna i Hercegovina - Albanija 2:0

Tabela:
1. Francuska 6 4 1 1 9:2 13
2. Bjelorusija 7 3 3 1 6:2 12
3. Bosna i Hercegovina 6 3 1 2 8:7 10
4. Rumunija 6 2 2 2 8:6 8
5. Albanija 6 2 2 2 4:6 8
6. Luksemburg 6 0 1 5 1:11 1

Preostale utakmice 

Sep. 2, Petak
Belarusija - Bosna i Hercegovina
Albanija - Francuska
Luksemburg - Rumunija

Sep. 6, Utorak
Luksemburg - Albanija
Rumunija - Francuska
Bosna i Hercegovina - Belarus

Okt. 7, Petak
Francuska - Albanija
Rumunija - Belarus
Bosna i Hercegovina - Luksembourg

Okt. 11, Utorak
Albanija - Rumunija
Francuska - Bosna i Hercegovina


Izvor vijesti: http://www.24sata.info/sport/fudbal/65337-VIDEO-Lakse-dise-Albanci-porazeni-Bilinom-polju.html#ixzz1OdESqyh0

Ažurirano Utorak, 07 Lipanj 2011 17:52
 
<< Početak < « 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 » > Kraj >>

Stranica 12 od 111