|
Prisjetimo se Melihe Duric |
|
|
|
|
Autor Fatmir Alispahić
|
|
Četvrtak, 09 Listopad 2008 07:10 |
Objavljeno: 07. Oct 2008. 05:10:25 Bosnjaci.net Fatmir Alispahić: Zamislimo kakva vrsta smeća je morala obitavati u glavi tog zločinca koji je zadovoljenje svojih srboljubivih osjećanja pronašao u tome da se prišunja, nanišani i ubije djevojčicu. Bilo bi strašno da ovaj zločin ostane samo u novinskim arhivima, i da ne dobije trajni komemorativni karakter: da se kroz podsjećanje na Melihu Durić podsjećamo na sve žrtve Aneksa sedam, i da se kroz monstruozni karakter ovog zločina podsjećamo na karakter genocidnog entiteta i zločinačkog, dejtonskog naslijeđa Radovana Karadžića. |
Obilježavanje 16. godišnjice zločina nad Bošnjacima Vlasenice (utorak, 7. X), posjeta bivšem logoru Sušića kroz čije je torture prošlo 8.000 civila, a 1.000 ubijeno, povod su i da se prisjetimo ubistva djevojčice Melihe Durić, čija pogibija simbolizira sve žrtve aneksa sedam i torture kroz koje su prolazili i prolaze povratnici. Udruženje Vlaseničana iz Čikaga, koje umrežava sve prognane Vlaseničane diljem svijeta, svojevremeno je prihvatilo moju ideju, koju sam plasirao putem Radija Naša riječ u Čikagu, da se u Vlasenici podigne spomen-ploča u znak sjećanja na šesnaestogodišnju Melihu Durić, najmlađu žrtvu Aneksa sedam. Vlasenica bi tako postala centrište sjećanja na sve žrtve Aneksa sedam, na desetine ako ne i stotine ubijenih Bošnjaka, koji su od 1995. na ovamo stradavali i od dejtonskih četnika i od dejtonskih ustaša. Mislim da je bitnost ove spomen-ploče, i općenito ovog vida pamćenja dejtonskog nastavka genocida nad Bošnjacima, upravo u tome što se ne smijemo, i ne trebamo, zadržavati samo na žrtvama koje smo podnijeli u vrijeme genocidne agresije, već i da pamćenje trebamo proširiti na sve oblike ugnjetavanja bošnjačke ravnopravnosti. Dakle, ne mislimo, samo, ni na ubijene u dejtonskom miru, već mislimo na sve one koji su u vrijeme dejtonskog mira, a ako hoćemo i prije agresije, bilo izloženi Pregledajte video zapis "Sjećanje na Melihu Durić 26. decembar 1985 - 11. juli 2001."

 Meliha Durić je 11. jula 2001. godine (na dan kada je polagan kamen temeljac za Memorijalni centar u Potočarima!) došla po prvi put da obiđe svoju kuću u Vlasenici, da u svojoj kući prenoći, došla je sa babom, a materi je ostavila kratku poruku, u teki zapisanu, kreonom, da ode sa babom u Vlasenicu. Uvečer, dok je sjedila pored prozora, pogođena je snajperskim hicem, u vrat. |
diskriminaciji zato što su Bošnjaci i muslimani. Primjerice, holokaust se u svojoj istraživačkoj metodi ne ograničava samo na Jevreje koji su pobijeni po konc-logorima, već sa podjednakom pažnjom istražuje obespravljivanje Jevreja, i tlačenje Jevreja, pod Hitlerovim režimom. Isto vrijedi i za Pretoriju. Ne pamte se samo ubijeni crnci, već, čak i mnogo više, crnci koji su bili žrtve apartheidskog režima. Nas bi stoga trebalo zanimati da istražujemo obespravljenost Bošnjaka u genocidnom entitetu, a dno te obespravljenosti, njen temelj, njen najgrozomorniji dio jeste ubistvo djevojčice Melihe Durić. Ime rahmetli Melihe Durić je postalo opće mjesto podsjećanja na obespravljenost Bošnjaka u Karadžićevom entitetu, jer se u njenoj životnoj tragediji sažima sva bestijalnost zločinačkog naslijeđa u biću onoga što zovemo Republika Srpska. Dakle, Meliha Durić je 11. jula 2001. godine (na dan kada je polagan kamen temeljac za Memorijalni centar u Potočarima!) došla po prvi put da obiđe svoju kuću u Vlasenici, da u svojoj kući prenoći, došla je sa babom, a materi je ostavila kratku poruku, u teki zapisanu, kreonom, da ode sa babom u Vlasenicu. Uvečer, dok je sjedila pored prozora, pogođena je snajperskim hicem, u vrat. Zamislimo kakva vrsta smeća je morala obitavati u glavi tog zločinca koji je zadovoljenje svojih srboljubivih osjećanja pronašao u tome da se prišunja, nanišani i ubije djevojčicu. Bilo bi strašno da ovaj zločin ostane samo u novinskim arhivima, i da ne dobije trajni komemorativni karakter: da se kroz podsjećanje na Melihu Durić podsjećamo na sve žrtve Aneksa sedam, i da se kroz monstruozni karakter ovog zločina podsjećamo na karakter genocidnog entiteta i zločinačkog, dejtonskog naslijeđa Radovana Karadžića. Predložio sam i to da se pozove premijer Republike Srpske Milorad Dodik da otkrije tu spomen-ploču i da administraciju manjeg entiteta, koji će ako Bog da pripadati svim bh. narodima, ogradi od ovog zločina. Pa da vidimo |
|
Perliminarni Izborni Rezultati |
|
|
|
|
Autor Klikeri.info
|
|
Ponedjeljak, 06 Listopad 2008 10:09 |
|

Nacelnik Vlasenice - Mladen Popović (SNSD) Rezulati općinskih izbora održanih u nedjelju u Bosni i Hercegovini pokazali su kako se većina građana ponovo svrstala uz tri velike političke stranke koje zastupaju prije svega interese Hrvata, Bošnjaka i Srba. Oko tri milijuna građana BiH imalo je priliku glasati za nova tijela vlasti i načelnike u 139 općina. Glasovalo je njih 55 posto, a Središnja izborna komisija BiH (CIK) u ponedjeljak je objavila preliminarne i neslužbene rezultate, bez onih iz 25 općina, prema kojima je Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika osvojila načelnička mjesta u 32 općine, Stranka demokratske akcije (SDA) u 28, a Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) u 15, i Srpska demokratska stranka (SDS) 15. Socijaldemokratska partija (SDP) osvojila je 9 načelničkih mjesta, Stranka za BiH (SBiH) 4, a Demokratska narodna zajednica (DNZ) 3. Prema rezultatima koje su u noći između nedjelje i ponedjeljka objavili stranački izborni stožeri, HDZ BiH dobila je uvjerljivo najveći broj načelničkih mjesta u općinama s hrvatskom većinom te bi u konačnici trebala imati načelnike u 16 općina s hrvatskom većinom, a vjerojatno je i kako će zadržati poziciju gradonačelnika Mostara, koji će se birati iz sastava budućeg Gradskog vijeća. "Mi smo ostvarili 95 posto naših ambicija", izjavio je predsjednik HDZ BiH Dragan Čovič, iskazujući zadovoljstvo izbornim rezultatima. U HDZ 1990. pak računaju tek na 5 načelničkih mjesta, a ta je stranka izgubila čelne pozicije koje je do sada držala, poput one u Čapljini. Dopredsjednik HDZ 1990. Martin Raguž priznao je poraz na ovim izborima. "Projekcije koje smo imali nisu se do kraja ostvarile", kazao je Raguž, ustvrdivši kako je ipak važno to što je HDZ 1990. dobio pet načelničkih mjesta, a time i "zadržao poziciju druge hrvatske stranke u BiH". Iako nije dobila ni jedno načelničko mjesto, Narodna stranka "Radom za boljitak" braće Ivanković-Lijanović imat će navodno više vijećnika u općinskim vijećima nego do sada. Predsjednik SDA Sulejman Tihić proglasio je u Sarajevu apsolutnu pobjedu svoje stranke na proteklim izborima i prije nego što je SIP objavio prve neslužbene rezultate, potkrijepivši to činjenicom da je 38 načelničkih mjesta za 4 više nego što ih je SDA do sada držala. Stranka za BiH (SBiH) koja se sa SDA natječe uglavnom za bošnjačke glasove očevidno je izgubila značajan dio potpore biračkog tijela, dobivši tek do 5 načelničkih mandata i to u razmjerno malim i nevažnim općinama. Predsjednik SBiH Haris Silajdžić izbjegao je, međutim, priznati poraz, ustvrdivši kako je broj mandata u općinskim vjećima koje su osvojili kandidati njegove stranke veći nego je to bio slučaj prije. Socijaldemokratska partija (SDP) ostala je na približno istim pozicijama na kojima je bila i dosad, uključujući načelnička mjesta u Bihaću, Tuzli te važnim sarajevskim općinama Centar i Novi Grad, koje SDA već tri puta bezuspješno pokušava preuzeti. Najviše trijumfalizma u izbornoj noći pokazao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. On je ustvrdio kako će njegova stranka kontrolirati najmanje 37 općina u Republici Srpskoj, uključujući Banju Luku, te još tri u Federaciji BiH. Taj je rezultat ipak manji od ambiciozno najavljivane SNSD-ove pobjede u više od 50 općina, spominjane i neposredno nakon zatvaranja birališta. Srpska demokratska stranka (SDS), izravni konkurent SNSD-a i razmjerni pobjednik lokalnih izbora prije četiri godine, osvojila je načelnička mjesta u tek 20-tak općina, pretežito u istočnom dijelu RS, no pritom je zadržala kontrolu nad Dobojem i Bijeljinom, gradovima koje je Dodik označio iznimno važnim tijekom predizborne kampanje. Naša stranka (NS), koju je prije šest mjeseci utemeljio oskarovac Danis Tanović, uspjela je zabilježiti simbolični uspjeh, dobivši jedno načelničko mjesto i to u Bosanskom Petrovcu. Analitičari u BiH u prvim su komentarima ukazali na to kako će ovogodišnji općinski izbori biti važni prije svega zbog svojevrsnog "preslagivanja" odnosa snaga u vladajućoj koaliciji šest stranaka, što će biti od znatnog utjecaja na proces očekivanih političkih i ustavnih reformi. (Kliker.info-Hina) |
|
Zadnja Izmjena ( Ponedjeljak, 06 Listopad 2008 10:51 )
|
|
Opširnije...
|
|
Mladen Popović - Novi Nacelnik Vlasenice |
|
|
|
|
Autor B. GAGULA
|
|
Nedjelja, 05 Listopad 2008 10:51 |
|

Mladen Popović, kandidat SNSD-a za načelnika Vlasenice, u intervjuu za "Fokus" obećao je da će, ukoliko dobije povjerenje građana, njegov prvi zadatak biti reforma lokalne uprave i vraćanje povjerenja u Administrativnu službu kao servis građana, kao i pružanje povoljnih uslova za sve one koji žele da ulažu u ovu opštinu. - Vlasenica planira ulaganja u tri strateške grane: turizam, drvoprerađivački kapaciteti i sektor poljoprivrede. Svi naši kapaciteti biće usmjereni u razvoj te tri grane - kaže Popović. FOKUS: Na koji način planirate zadržati mlade u opštini? POPOVIĆ: Opštinski odbor SNSD u Vlasenici pruža podršku mladima i veliki broj njih u proteklom periodu se zaposlio. S visokoobrazovanim ljudima imamo izuzetan partnerski odnos i svaki dan s njima razgovaramo o rješavanju njihovih problema. Ključ je u obezbjeđivanju radnih mjesta i pružanju šanse da ovdje ostanu. FOKUS: Kako pospješiti zapošljavanje u Vlasenici? POPOVIĆ: Obezbjeđivanjem uslova za dolazak ulagača. Postoji izuzetno veliki problem za kadrovsku strukturu u turizmu i turističkim potencijalima, jer ima studenata koji su završili fakultete i ostali su u Novom Sadu i Beogradu. Sada želimo da ih vratimo i da im pružimo šansu, kao i ovima koji su u Vlasenici završili škole i ostali. FOKUS: Kako namjeravate riješiti probleme socijalnih kategorija? POPOVIĆ: Što se tiče rješavanja socijalnih problema, u tom dijelu najviše ćemo biti oslonjeni na Vladu RS. Problem je što ne postoji jasna socijalna karta. Centar za socijalni rad u Vlasenici i sve druge institucije koje postoje bile su urušene u nekom proteklom vremenu i moramo ih obnoviti i postaviti na daleko viši nivo, povezati se s Vladom RS i drugim institucijama koje nam mogu pomoći u rješavanju tih problema. FOKUS: U kakvom je stanju infrastruktura na području opštine? POPOVIĆ: Ove godine smo dobili iz Ekonomsko-socijalnog programa Vlade RS, 3,5 miliona maraka za rješavanje vodovoda i taj projekat je u fazi realizacije. Međutim, imamo izuzetno velike probleme s kanalizacijom, koji su naročito izraženi u novim naseljima gdje živi izbjeglička populacija. Ljudima je ustupljena građevinska zemlja na kojoj nije riješen problem kanalizacije. To su trenutno nejveći problemi u oblasti infrastrukture, ali nažalost situacija nije ništa bolja kada je u pitanju modernizacija i asfaltiranje putne mreže. To će biti naši prioriteti u narednom mandatu. FOKUS: Šta nedostaje opštini Vlasenica? POPOVIĆ: Kada govorimo o turizmu imamo sportske terene i vještačko jezero, ali u tom segmentu želimo da zaokružimo jednu ljetnu i zimsku priču sa ski-centrom. Takođe, nedostaje nam jedna manja sportska dvorana, pošto ovdje inače dolaze klubovi na pripreme koji imaju problema kada su otežani vremenski uslovi. |
|
Opširnije...
|
|
Autor FENA
|
|
Nedjelja, 05 Listopad 2008 14:03 |
|
| | |  Nedjelja, 05 Oktobar 2008 ODZIV BIRACA NA BIRACKIM MJESTIMA ZA IZBORE 2008. DO 16:00 SATI Preliminarni podaci o odzivu odnose se samo na opštine/opcine iz kojih su dostavljeni podaci Centralnoj izbornoj komisiji BiH do 18:00 sati 05.10.2008 SA TERITORIJE: Vlasenica Broj registrovanih biraca na redovnim birackim mjestima: 9020 Odziv: 5042 55.9% Broj biraca koji su na nepotvrdenim listicima: 38 MILICI 3626/7396 (49,03%), 5 Prema podacima Općinske izborne komisije Tuzla izlaznost do 18.00 sati na birališta u Tuzli je 38 posto.
Prema posljednjim informacijama Općinske izborne komisije Tuzla, zabilježene su veće gužve na biralištima, što bi moglo produžiti, na određeno vrijeme, rad biračkih mjesta.
U Živinicama je do 16.00 sati glasalo blizu 24. 000 građana ili 49 odsto. U Lukavcu je zabilježena dobra izlaznost, u ovoj općini je do 16.00 sati glasalo 44 odsto građana.
Postotak birača i u Kalesiji je zadovoljavajući tako je do 16.00 sati u ovoj općini glasalo blizu 15 hiljada birača, odnosno 51 odsto.
Postotak birača u Srebreniku koji su obavili svoju građansku dužnost iznosi 49 posto.
Kladnj je jedna od općina u kojoj je zabilježena najveća izlaznost birača. Na biralištima u ovoj općini zabilježena je izlaznost od 63 odsto.
U Gradačcu je glasalo blizu 15 hiljada građana ili 45 odsto. Pedeset odsto Gračanlija do 16.00 sati je izašlo na izbore i obavilo svoju građansku dužnost.
U Doboj Istoku također je dobra izlaznost. Do 16.00 sati u ovoj općini je glasalo 57 % birača.
Dobra izlasnost zabilježena je i u Čeliću. Tamo je glasalo 59 odsto ili više od pet hiljada glasača.
Teočani također nisu zanemarili svoju građansku dužnost na birališta je izašlo blizu četiri hiljade glasača odnosno 56 odsto birača.
Postotak birača i u Sapni je zadovoljavajući tako je do 16.00 sati u ovoj općini glasalo 58 odsto, odnosno više od 5.000 birača.
Postotak birača u Banovićima koji su obavili svoju građansku dužnost iznosi 59 odsto.
U većini izbornih komisija saopćili su da će detaljnije podatke o izlaznosti građana na birališta imati do 20 sati.
(Fena) |
|
Zadnja Izmjena ( Nedjelja, 05 Listopad 2008 14:18 )
|
|
Opširnije...
|
|
|